|
Stranica 3 od 12
KULTURNO-HISTORIJSKI SPOMENICI
KAPETANOVA KULA
 Kapetanova kula Premda spada među najstarije građevine Bihaća, Kapetanova kula do današnjeg dana nije pronašla datum svog rođenja. Ako joj njeni graditelji i korisnici nisu, radi budućih naraštaja, ostavili one najosnovnije lične podatke, kasniji su joj historičari ipak utvrdili približno tačnu vremensku distancu iz koje potiče: kasnohrvatski i ranoturski period. Kao i mnoge stare građevine Bihaća, tako i Kapetanova kula, ima svoju malu historiju. Prema pučkom kazivanju koje u sebi sadrži neku vrstu historijske podloge, Kapetanova kula, odnosno, utvrđeni Bihać, spasili su glavu ugarskom kralju Beli IV kojeg su do samih zidina gonili brzi tatarski konjanici. U znak svoje kraljevske zahvalnosti, grad Bihać, Bela IV proglašava slobodnim i u kameno pročelje kule dadne da se ukleše njegov simbol – crni gavran. Da li zbog nevješte ruke klesara ili nečeg drugog – gavran više podsjeća na pelikana, što otvara dilemu da li je ova ploča naknadno ugrađena bolje reći donesena sa nekog drugog mjesta i na pročelje kule "podmetnuta". Dolaskom Austro-Ugarske na ove prostore, kula je pretvorena u tamnicu ili okružni zatvor. Od tada pa dugo godina kasnije kada je Bihać potpuno izašao iz svojih bedema i postao urbana sredina, Kapetanova kula služila je isključivo kao zatvor. U toku Drugog svjetskog rata fašisti i drugi okupatori počinili su strašna zločinstva u Kuli, pogubivši više hiljada nevinih ljudi, rodoljuba bihaćke i susjednih krajiških i ličkih komuna. U bihaćkoj Kuli zatvarani su i mučeni poznati rodoljubi. Kapetanova kuli je, sve do 1959. godine služila kao Okružni zatvor, da bi nakon toga bila predana na korištenje regionalnim muzealcima. Zgrada je u potpunosti adaptirana i danas ima, rekli bismo, svoj pravi sadržaj: pretvorena je u muzejski prostor u okviru kojeg su smještene stalne postavke.
|