|
Stranica 2 od 4
KULTURNO-HISTORIJSKI SPOMENICI
Na području općine Cazin postoji velik broj kulturno historijskih spomenika od kojih su najznačajniji:
- Cazin-gradska džamija
- Staro bosanska kuća « Nurija Pozderac «
- Starobosanska kuća « Ibro Alagić «
- Zgrada stare Medrese
- Kajtezovića nišani - Donja Lučka
Stari grad Ostrožac
 Ostrožac
Grad sačinjava okrugla kula s mnoštvom bastiona i duguljasti obor (dvorište) opasan visokim bedemom, s nizom puškarnica. Ovi visoki bedemi s puškarnicama, bastionima i stražarnicama činili su tvrđavu neosvojivom. Obor (dvorište) je pregrađen zidovima na tri dijela. U trećem najmanjem dijelu obora nalazi se zgrada gdje su u osmansko doba stanovali sandžak-bezi, kapetani i dizdari. Na tom mjestu je 1902. godine bihaćki okružni načelnik grof Lothar Berks sagradio sebi dvorac.
Ostrožac se prvi put spominje u historijskim izvorima 1286. godine kao vlasništvo plemićke porodice Babonića-Blagajskih. Te godine Radoslav Babonić nazvao se knezom ostrožačkim.
Godine 1386. ugarsko hrvatski kralj Sigismund oduzeo je Babonićima Ostrožac, ali im ga je kasnije povratio.
Sredinom XVI stoljeća u Ostožcu je bila smještena stalna posada koja se sastojala od 40 vojnika.
Godine 1577. osmanska vojska pod komandom Ferhad-paše Sokolovića zauzela je Ostrožac. Slijedeće Godine početkom augusta vojska generala Ivana Ferenberga zaposjela je Ostrožac, ali ga je nakon nekoliko mjeseci osmanska vojska ponovo zauzela. Ubrzo je grad popravljen i utvrđen i u njemu je sagrađena džamija, čiji su temelji bili vidljivi sve do restauracije 1902. godine. Ostožac je imao jaku vojnu posadu kojom je zapovijedao dizdar (zapovjednik tvrđave).
Sve do osvajanja Bihaća 1592. godine, Ostrožac je bio sjedište novoosnovanog sandžaka. Kada je te godine sjedište sandžaka premješteno u Bihać Ostožac je i dalje ostao sjedište kapetanije. U sastavu Ostrožačke kapetanije bili su gradovi : ostožac, Cazin, Stijena, Šturlić, Peći (Pećigrad), Velika Kladuša i Mala Kladuša.
U prvoj polovini XIX stoljeća u Ostrožcu je bilo smješteno 28 topova. Tada je Ostrožačka kapetanija imala 4150 vojnika i 41 top.
Za vrijeme osmankse uprave na čelu Ostožačke kapetanije bili su kapetani iz porodice Beširevića, sve do ukidanja kapetanija 1836. godine. Ova ugledna begovska porodica dobila je nasljedno pravo na Ostožac.
Ostožački grad je prodao Mehmed-beg Beširević austrijskom grofu Lotharu Berksu, koji je u to vrijeme (1896-1905) bio načelnik bihaćkog okruga. U vremenu 1900. do 1902. godine grof Lothar Berks je restaurirao grad Ostrožac i u njemu sagradio dvorac. U isto vrijeme izgradio je cestu od Bihaća do Ostrožca i most na Uni preko kojeg je ta cesta vodila za ovaj grad. Njegova porodica je stanovala u ostrožačkom dvorcu sve do 1942. godine.
|
Cazin 
; "Ostrožac")