|
Stranica 2 od 4
HISTORIJSKI PRESJEK
 Najstariji pisani spomenici o Velikoj Kladuši potječu iz 1280 godine. Prema historijskim spisima grad je utrvđen još u vrijeme čestih turskih provala u ovaj kraj. Zanimljiva su narodna predanja o postanku i imenima okolnih mjesta velikokladuške općine. Za Kladušu kažu da je dobila ime po svom prvom gospodaru Kladaru. Ostaci srednjevjekovnih gradova iz 1450 godine svjedoče i danas u Podzvizdu, što ga sagradi neka gospodarica Marija Zvijezda; u Vrnograču, što ga ozida knjeginjica Vrana, najmlađa kćerka bogataša Dobriše, te u Todorovu, koje od 1560 godine presta da postoji kao Novigrad, kada dobi ime Todor Grad, a onda Todorovo, kako se i danas zove. Dugotrajne pogranične borbena ovim prostorima stvarale su hrabre, odvažne i smjele ljude, čije su osobine utkane i u legendama o Muji i Halilu Hrnjici. Danas je Stari grad u Velikoj Kladuši hotelsko-turistički objekt , savremenog ugostiteljskog karaktera, utemeljen na ranoj srednjevjekovnoj vojnoj utvrdi. Po svojoj osnovnoj koncepciji spada u kategoriju , a arhitektonski predstavlja jedinstven slučaj, kako u zemlji, tako i u svijetu. Turističko selo Mejdan od postojeće srednjevjekovne kule, adaptirane u hotel sa koji čini jedinstvenu prostornu cjelinu, sastoji se od 16 osnovnih objekata koji zajedno formiraju tipično krajiško selo. Arhitektura objekata turističkog sela Mejdan izvedena je iz tradicionalne krajiške seoske stambene kuće. Burnim historijskim događajima, zabilježenim na ovim prostorima, savremenici dodaju i one iz II svjetskog rata, o čemu svjedoče mnogobrojni spomenici. Perspektivni plan razvoja Općine Velika Kladuša iz decembra 1958 godine predviđao je ulaganja za rekonstrukciju mlina za mljevenje barita, praonice za pranje i klasiranje barita, zatim puštanje u pogon manje tvronice za proizvodnju sanitetskog materijala, te izgradnje radionice za preradu poljoprivrendih proizvoda u Velikoj Kladuši i Vrnograču. Snažan iskorak u razvoju Kladuše započeo je krajem šezdesetih godina. postaje jedna od najvećih tvornica sanitetskog materijala u Bosankoj Krajini i šire. Dotadašnja zemljoradnička zadruga izrasta u PIK , najvećeg proizvođača poljoprivredno - prehrambenih proizvoda. Udruživanjem i nastaje iz kojeg se početkom 1973. godine izdvaja komunalno uslužna djelatnost u , današnje JP . Mnogovjekovno i svakovrsno ropstvo i neimaština otišlo je u nepovrat. Hod u ljepše sutra postao je nazaustavljiv. Od 1985. automobilom i asfaltiranom cestom stizalo se pred svaku kuću, zaselak. Crveni krovovi novosagrađenih zidanica bacili su prošlost i sjenu šeperuše i kućerke. Bilo je to vrijeme bitke Kladušana za generacije koje dolaze. A onda rat i ratna stradanja ostaviše dalekosežne posljedice i ožiljke za mnoge koji do tada nađoše sreću: životnu, radnu, porodičnu...
|
Velika Kladuša 
;)